
Bruto financijska imovina slovenskih kućanstava porasla je za 8,6 posto u 2025. na 94,6 milijardi eura, što čini 134,3 posto slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju godine, prema istraživanju njemačkog osiguravajućeg društva Allianz. U prosjeku je svaki stanovnik Slovenije imao 44.700 eura bruto imovine.
S druge strane, obveze slovenskih kućanstava prošle su godine porasle za 7,1 posto na 19,9 milijardi eura, odnosno 9.380 eura po stanovniku.
Budući da je financijska imovina rasla brže od obveza, neto financijska imovina slovenskih kućanstava prošle je godine porasla za 9,1 posto na približno 74,8 milijardi eura. Neto financijska imovina tako je iznosila 35.320 eura po stanovniku.
Kako je bogatstvo raspoređeno?
Izvješće također nudi uvid u raspodjelu financijske imovine. To pokazuje da najbogatijih deset posto stanovništva u Sloveniji posjeduje 49 posto sve neto financijske imovine.
Osiguravajuća kuća sa sjedištem u Münchenu prikupila je ove podatke kao dio svog redovitog izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno opisuje financijsku situaciju i zaduženost kućanstava u gotovo 60 zemalja svijeta. Ovogodišnje izvješće napominje da je bogatstvo kućanstava diljem svijeta prošle godine doseglo novu rekordnu razinu. Unatoč izazovnim geopolitičkim i ekonomskim uvjetima, globalna financijska imovina porasla je za 8,6 posto na rekordnih 268,4 bilijuna eura.
No, prema Ludovicu Subranu, glavnom ekonomistu i direktoru za ulaganja u Allianzu, ovo je samo pola priče. Kako je napisao u priopćenju za javnost, financijska imovina nominalno se povećala za gotovo 50 posto od 2019., ali nakon što se uzme u obzir inflacija, njihov stvarni rast iznosio je samo 23 posto. Razlike među regijama su velike: u zapadnoj Europi porasle su za samo 0,5 posto u tom razdoblju, u Sjevernoj Americi za 21 posto, a u Kini za čak 70 posto.